- Lorem ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit. Quisque faucibus ex sapien vitae pellentesque sem placerat.
In id cursus mi pretium tellus duis convallis.Tempus leo eu aenean sed diam urna tempor. Pulvinar vivamus fringilla lacus nec metus bibendum egestas. Iaculis massa nisl malesuada lacinia integer nunc posuere. Ut hendrerit semper vel class aptent taciti sociosqu. Ad litora torquent per conubia nostra inceptos himenaeos.
Lorem ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit. Quisque faucibus ex sapien vitae pellentesque sem placerat. In id cursus mi pretium tellus duis convallis. Tempus leo eu aenean sed diam urna tempor. Pulvinar vivamus fringilla lacus nec metus bibendum egestas. Iaculis massa nisl malesuada lacinia integer nunc posuere. Ut hendrerit semper vel class aptent taciti sociosqu. Ad litora torquent per conubia nostra inceptos himenaeos.
- prvo
- drugo
- treće
- 0,3
- 0.3
- 0.0
- 0,0
- mala
- Velika
ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit. Quisque faucibus ex sapien vitae pellentesque sem placerat. In id cursus mi pretium tellus duis convallis. Tempus leo eu aenean sed diam urna tempor. Pulvinar vivamus fringilla lacus nec metus bibendum egestas. Iaculis massa nisl malesuada lacinia integer nunc posuere. Ut hendrerit semper vel class aptent taciti sociosqu. Ad litora torquent per conubia nostra inceptos himenaeos.
O Splitu
- Obrubljen planinama, Mosorom na sjeveroistoku i Kozjakom na sjeverozapadu, smjestio se između rijeka Žrnovnice na istoku i Jadra na sjeveru, uranjajući na zapad u more svojim poluotočnim dijelom, na kojem se ističe marjanska šuma te prelazeći na otok Čiovo. Čak 15 kilometara šetnica uz more čini idealan spoj sa kamenim ulicama staroga grada šireći njime duh Sredozemlja.
- Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ima 178.192 stanovnika (96,23% Hrvati, ostali 3,77%) što na ukupnoj površini od 79 km2 čini gustoću od 2255,59 stan./km2. Čini skoro 40 % žitelja Splitsko-dalmatinske županije (455.242 stanovnika) i nešto više od 4 % stanovništva RH (4.290.612 stanovnika).
Povijest grada
Između 4. i 3. stoljeća p.k. u blizini Salone osnovano je naselje Aspálathos. Ono u 1. stoljeću p.k. postaje rimska kolonija i glavni grad provincije Dalmacije. Oko 295. g. car Dioklecijan je naredio izgradnju palače, koja se s vremenom transformirala u utvrđeno naselje Spalatum, dobivši obilježja grada nakon pada Salone u 7. stoljeću. Kao sastavni dio Bizantskog Carstva, grad je imao promjenjivu političku autonomiju.
Simboli grada
Marjan je brdo, vrh splitskog poluotoka i park šuma. Visok je 178 metara. Najviši vrh se zove Telegrin, po telegrafskoj stanici iz Napoleonovog doba. Dug je oko 3,5 km, a najveća širina 1,5 km. Ukupna je površine oko 340 ha (polovica je pokrivena borovom šumom) i čini prirodni valobran Kaštelanskom zaljevu. Issejski Grci su na njemu imali naseobine oko 2. st. p.n.e. Na njemu je sedam crkvica ili njihovih ostataka. Od 1573. godine je na istočnim padinama ustanovljeno Židovsko groblje, s oko 700 starih grobova (spomenik prve kategorije). Odatle je 1852. g. počelo pošumljavanje Marjana, a idejni začetnik je bio profesor Juraj Kolombatović. Godine 2005. je osnovana Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan. Na vrhu je Prirodoslovni muzej u sklopu kojeg je 1924. godine osnovan Zoološki vrt te 1926. g. i Meteorološki opservatorij. S južne strane u Vili Dalmacija djeluje MEDILS - Mediteranski institut za istraživanje života, a sa zapadne je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Čak 24 razna sportska društva i udruge nose ime Marjan
Get in touch
-
mehr erfahren
Visit Dubrovnik
-
mehr erfahren
Learn math
-
mehr erfahren
Buy a new laptop
- Lorem ipsum dolor sit amet consectetur adipiscing elit. Quisque faucibus ex sapien vitae pellentesque sem placerat.
- In id cursus mi pretium tellus duis convallis. Tempus leo eu aenean sed diam urna tempor.